U travnju 2018. godine Opća skupština UN-a 3. lipnja proglasila je Svjetskim danom bicikla. U rezoluciji se između ostalog „potiče zainteresirane strane da naglase i unaprijede korištenje bicikala kao sredstva za poticanje održivog razvoja, jačanja obrazovanja, uključujući tjelesnog odgoja, za djecu i mlade, promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti, promicanja tolerancije, međusobnog razumijevanja i poštovanja i olakšavanja društvene inkluzije i kulture mira.“
Naime, Svjetski dan bicikla obilježava se 3. lipnja a sve je počelo kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda prihvatila rezoluciju 12. travnja 2018. godine. Tvorac ideje obilježavanja svjetskog dana bicikla je Leszek Sibilski, poljski sociolog koji je uz pomoć članka “Cycling is Everyone’s Business” postigao da UN prihvati ovu rezoluciju. Između ostalog, u njoj je bila naglašena važnost bicikla za zdravlje ljudi i ekologiju, stvari za koje se UN zalaže i koje promovira te je prihvaćanje i podupiranje rezolucije bio logičan korak.
Biciklizam u Karlovcu ima stogodišnju tradiciju. Godinama je Ivan Levačić bio najboljih hrvatski i jugoslavenski biciklist svih vremena koji je službeno nastupao i na svjetski poznatim biciklističkim utrkama u Europi. Imali smo svoje predstavnike i na legendarnoj randonneurskoj utrci Pariz – Brest – Pariz koja se vozi od daleke 1891. godine i gotovo je posljednja prava amaterska utrka u cestovnom biciklizmu. Danas su sve poznatiji brdski biciklisti članovi BBK T-rex. Poklonika međunožnih gurala je sve više a ima i nekoliko rekreativnih klubova oko kojih se okupljaju.
PUT OD PRVIH BICIKLA DO DANAS
Dok mnogi ljudi koriste bicikle u svakodnevnom životu, malo njih zna da su njegovi korijeni stari skoro 200 godina. Prvi bicikl se pojavio u 19. stoljeću i bio je jednostavne građe koja se sastojala od drvene konstrukcije i dva kotača. Nije imao pedale i osoba koja ga je vozila se morala odgurivati nogama kako bi ga pokrenula. Nakon toga, bicikl doživljava svoju evoluciju te se u dizajn uvodi mehanička poluga pogona s pedalama na prednjem kotaču. Iako je tadašnji bicikl bio unaprijeđen s novitetima, još uvijek ga je bilo zahtjevno voziti pa su tu ulogu preuzeli samo muškarci, posebno mlađe životne dobi. Sljedeći korak u poboljšanju ovog prometnog sredstva je bilo uvođenje lančanog pogona. Takvi bicikli imali su kotače jednake veličine i sjedištem koje je bilo niže te je samo bicikl bilo sigurnije za voziti. Mana ovoga dizajna je bila što su gume još uvijek bile tvrde i vožnja njime nije bila tako ugodna i zabavna.
Veći i ozbiljniji napredak u svom razvoju, bicikl je doživjelo uvođenjem pneumatskih guma koje su konačno omogućile ugodnu i sigurnu vožnju.
UTJECAJ BICIKLA NA DRUŠTVENE PROMJENE
Naime, uz sve bolji dizajn koji je svaki model bicikla imao, ljudi su ga počeli koristiti za putovanje na posao i obavljanje svih svojih obaveza. Ono što želimo naglasiti je pozitivan utjecaj bicikla na žene i njihovo pojavljivanje u javnosti. Uz bicikl su žene postale sasvim neovisne i mogle su ići gdje god žele i kada to žele Osim pozitivnog utjecaja na njihov društveni život, bicikl im je pomoglo da se otrgnu okovima nošenja odjeće koja je bila izrazito neugodna i teška za nositi. Duge haljine su sada bile prošlost i žene su napokon mogle uživati u jednostavnoj a opet modernoj odjeći.
Pojava biciklističkih klubova je doživjela svoju ekspanziju i oni su postali mjesta na kojima su se družili svi oni koji su dijelili istu strast za biciklizmom.
BICIKLI U DANAŠNJEM DOBU
Biciklizam je danas rasprostranjen po cijelom svijetu. U svim većim gradovima se prave biciklističke staze kako bi ljudi mogli koristiti bicikla za svakodnevne aktivnosti. Tako se promiče zdravi način života dok se ujedno njeguje zajedništvo ljudi kroz razna biciklistička okupljanja. Osim brojnih pogodnosti za svjetsku populaciju, prisustvo bicikla u prometu doprinosi očuvanju okoliša i stvaranju bolje i ljepše budućnosti za sve nas.
Izvor: www.bljesak.info
