„Predsjednik Zoran Milanović odvojio je 40-ak minuta svoga dragocjenog vremena za sastanak u svome uredu gdje smo ga imali prilike upoznati sa samim sokolarstvom kao načinom lova ali i velikim potencijalom koji sokolarstvo pruža u gospodarstvu i razvoju Hrvatske. Ovo je bila najveća državna čast koju smo dobili u očuvanju tradicije hrvatskog sokolarstva na svjetskoj razini pod zaštitom UNESCO-a“, napisao je na svom facebook profilu Viktor Šegrt, predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba iz Karlovca.
Uz predsjednika RH Zorana Milanovića bio je povjerenik Predsjednika Republike za sport Željko Jovanović.
Iz Hrvatskog sokolarskog kluba na sastanku su bili predsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba iz Karlovca dr. sc. Viktor Šegrt, dopredsjednik Hrvatskog sokolarskog kluba iz Istre Hari Herak, tajnik Hrvatskog sokolarskog kluba iz Međimurja Zlatko Habuš, bivši tajnik Hrvatskog sokolarskog kluba Ivan Horvat, član Hrvatskog sokolarskog kluba iz Istre David Herak, članica Hrvatskog sokolarskog kluba iz Međimurja Ivana Horvat i budući sokolar iz Karlovca Maks Šegrt, koji su sa sobom u Ured predsjednika doveli i tri sokolarske ptice – surog orla, sovu ušaru i harisovog jastreba.
Na zasjedanju UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u prosincu 2021., sokolarenje iz Hrvatske je pridruženo multinacionalnoj nominaciji u koju su uključene Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Katar, Kazahstan, Kirgistan, Mađarska, Maroko, Mongolija, Nizozemska, Njemačka, Pakistan, Poljska, Portugal, Republika Koreja, Saudijska Arabija, Sirijska Arapska Republika, Slovačka, Španjolska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Kako su pojasnili članovi Hrvatskog sokolarskog kluba, uvrštenju na taj prestižan popis pridonijela je duga tradicija sokolaranja u Hrvatskoj, ali i sokolarenje koje je i danas prisutno zahvaljujući angažmanu Hrvatskog sokolarskog kluba osnovanog u Karlovcu 2007. godine. Osim o povijesno-kulturnom aspektu sokolaranja, članovi Kluba govorili su predsjedniku Milanoviću i o gospodarskoj ulozi sokolaranja, primjerice u turizmu. Sokolari djeluju i na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači koje, uz gospodarsku funkciju, obuhvaća i funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja, te zaštite prirode i čovjekove okoline.
Sokolarenje je najstarija lovna disciplina u kojoj se s treniranom pticom grabljivicom lovi divljač u prirodnom okruženju, a kao tradicionalni hrvatski način lova ima i veliku ulogu u zaštiti ptica grabljivica, istaknuli su hrvatski sokolari. Dodali su kako sokolarenje u Hrvatskoj ima dugu i čvrstu tradiciju od vremena kada su ga na ove prostore donijeli Iliri i proširili Kelti te da je najduže održano na prostorima Dubrovačke Republike.
IZVOR: Ured Predsjednika Republike Hrvatske FOTO / Dario Andrišek
