REKORD U GLEDANOSTI Susret Hrvatska – Španjolska bez imalo dvojbe ulazi u povijest našeg vaterpola, poprilično smo čak sigurni i španjolskog.
Naime, čak 13.100 gledatelja (maksimalan kapacitet) koliko je u Parizu ispunilo La Defense Arenu i gledalo ovaj susret, najveći je posjet neke utakmice Barakuda. Dosad je najveća brojka bila 11.500 gledatelja u 1. kolu Europskog prvenstva u Beogradu 2006. kada smo igrali protiv domaćina. Blizu te brojke ili na trećem sad mjestu je utakmica Hrvatska – Brazil na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru (10.000 gledatelja).
Pariz je u pogledu gledanosti odnosno posjećenosti svih vaterpolskih utakmica postavio mnoge rekorde. Prvo, sve su sjedalice, na svim utakmicama, od prvog kola još, ispunjene praktički do vrha. To pak ovdje vrijedi za sve sportove. No, broj navijača je glede vaterpola na OI fascinantan. Od petog kola, od kada se vaterpolo preselio u La Defence Arenu, ne pada ispod 10.000. Sjajno. Prva četiri kola, u Aquatic Centre je bilo između 4500 do maksimalnih 5000 na svakoj utakmici.
REKORD U PRODANIM ULAZNICIMA „Olimpijske igre u Parizu 2024. postale su igre s najviše prodanih ulaznica u povijesti“, javlja Anadolu. Do sada je rekordan broj ulaznica prodan za igre održane u američkoj Atlanti 1996. godine – 8,3 milijuna. Nakon 28 godina, rekord je oboren s brojem prodanih ulaznica za Olimpijske igre u Parizu.
Prodano je 9,3 milijuna od 10 milijuna karata puštenih u promet za Olimpijske igre koje će se održati u Parizu, glavnom gradu Francuske, između 26. srpnja i 11. kolovoza. Cijene ulaznica se kreću od 90 do 3.850 eura, zavisno od paketa. Među ulaznicama puštenim u prodaju u Parizu, rasprodate su karte od 90, 250 i 500 eura. Ulaznice koje se prodaju po cijenama od 900, 1.600 i 2.700 eura su pri kraju. Vlasnici domova koji su željeli da iznajmljivati svoje stanove i kuće za svečano otvaranje odredili su zakupninu veću od 20.000 eura za 26. srpnja.
OLIMPIJSKE IGRE PREMAŠUJU PRORAČUNE Organizacija Olimpijskih igara iznimno je skup i zahtjevan projekt koji često skriva dodatne troškove i rezultira financijskim problemima organizatora. Od Rima 1960. do Pariza 2024. stvarni troškovi organizacije Igara u prosjeku su bili veći za 172 posto od procijenjenih, a pogotovo je to slučaj u posljednjih 35 godina.
Organizatori OI-ja u Parizu smanjili su troškove koristeći već postojeću infrastrukturu sportskih borilišta te je do početka Igara proračun premašen za “samo” 25 posto. Velika je to razlika u odnosu na primjerice OI u Rio de Janeiru 2016., kada su brazilski organizatori premašili prvotni proračun za više od 350 posto. Nije puno bolja situacija bila ni prije tri godine u Tokiju, gdje su organizatori premašili budžet za 283 posto, ali u to treba uračunati i sve pandemijske mjere koje su organizatori morali poduzeti za te posebne Igre.
BRAZILKA ZA POVIJEST Brazilska stolnotenisačica Bruna Costa Alexandre (29) postat će tek sedma sportašica u povijesti koja je u istoj godini nastupila na Olimpijskim i Paraolimpijskim igrama. Bruna Alexandre, koja je s tri mjeseca izgubila ruku zbog krvnog ugruška, nastupila je u Parizu za reprezentaciju Brazila koja je u prvom kolu ekipne konkurencije izgubila od Južne Koreje.
Imat će jedan od najdužih boravaka u Olimpijskom selu, stigla je 15. srpnja, a ostat će i na POI koje se održavaju od 28. kolovoza do 8. rujna. Do sada je na POI osvojila srebro i tri bronce. Alexandre se nada da će biti primjer za druge osobe s invaliditetom diljem svijeta: “Nasljeđe koje želim ostaviti iza sebe je da ljudi mogu sve, nedostaje li ti ruka ili noga, nije važno,” poručila je. Ukupno je 17 sportaša koji su tijekom karijere nastupili i na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, ali samo šestero ih je to uspjelo u istoj godini. Prva je to uspjela Talijanka Paola Fantato u streljaštvu u Atlanti 96, koja je na Olimpijskim igrama bila deveta u ekipnoj konkurenciji, te 54. pojedinačno. Potom je uslijedio nastup južnoafričke plivačica Natalie du Toit (10 km otvorene vode u Pekingu 2008), poljske stolnotenisačice Natalije Partyke (Peking 2008., London 2012., Rio 2016. i Tokio 2020.), južnoafričkog atletičara Oscara Pistoriusa (London 2012.), iranske streličarke Zahre Nemati u Riju 2016. i australske stolnotenisačice Melisse Tapper (Rio 2016. i Tokio 2020.).
Među sportašima koji su tijekom karijere ostvarili nastup na olimpijskim i paraolimpijskim igrama je i jedna Hrvatica. Stolnotenisačica Sandra Paović je nastupila na olimpijskim igrama u Pekingu, gdje je ispala u 2. kolu. Bila je višestruka prvakinja Hrvatske, a igrala je za klubove iz Švicarske, Njemačke i Francuske. Sandra je 2000. na EP-u u Bremenu osvojila broncu u mješovitom paru s Rokom Tošićem, a ima i ekipno srebro s EP-a 2005. u Aarhusu. Godinu dana nakon nastupa u Pekingu stradala je u prometnoj nesreći. Vratila se u olimpijsku arenu, predstavljajući Hrvatsku na Paraolimpijskim igrama 2016. u para stolnom tenisu i osvojivši zlato u pojedinačnoj konkurenciji.
KAKVA DOMINACIJA Kubanac Mijaín López, 196 centimetara i 132 kilograma je u Parizu postao olimpijski pobjednik na 5 uzastopnih Igara – London – Peking – Rio – Tokio – Pariz. Vojnik revolucije, zaštitni znak kubanskog režima ili sporta, čovjek koji je na svojim šestim igrama u Parizu i nije rekao da neće u Los Angeles za četiri godine. Čudo od sportaša, a 41 godinu ima i veteran je. Zasjenio je Rusa Aleksandra Kareljina koji ima 3 zlata i srebro. Japanca Kaori Icho s 4 zlata u nizu, sve ih je potukao u Parizu, 7:0 Korejca, 3:1 Iranca Mirzazadeha za kojeg su rekli da je favorit 3:1, Azerbajdžanca Šaratija 4:1 i Čileanca Acostu u finalu 6:0. Kakva dominacija.
USRED PROSLAVE DOBIO SRČANI UDAR Olimpijske igre u Parizu mogle su imati tragičnu završnicu. Smotra u Francuskoj donijela nam je brojne heroje, pa i dva koja ne nose medalje, ali to definitivno jesu jer – spašavaju živote. Scene s noći četvrtka na petak prošle su ispod radara brojnim svjetskim medijima, no dok je većina sportaša i publike bila okupirana posljednjim danima, odvijala se jedna od najdramatičnijih priča Igara. Trener uzbekistanske boksačke reprezentacije Tulkin Kiličev slavio je zlato svog izabranika Hasanboya Dusmatova, a nedugo zatim jedva ostao živ.
„Trenerski stožer došao je u prostor Roland Garrosa gdje se inače održavaju zagrijavanja. Tamo smo slavili medalju, a onda su se odjednom čuli vriskovi za koje smo odmah znali da nisu plod veselja“, prepričao je Robbie Lillis, jedan od fizioterapeuta koji je shvatio da nesretni Kiličev proživljava srčani udar. Na licu mjesta našli su se Lills i liječnici teama iz Velike Britanije, koji su mu odmah pružili pomoć. Agonija je trajala 30-ak sekundi, prvi pokušaj kardiopulmonalne reanimacije uz korištenje defibrilatora bio je neuspješan. Nastavili smo ga oživljavati, nakon 20 do 30 sekundi iznenada je došao k svijesti. U ovakvim slučajevima brzina je od ključne važnosti, sva sreća da su na licu mjesta imali opremu pa smo ga mogli reanimirati.
Kiličev je prebačen u bolnicu, a dva fizioterapeuta koja su mu sačuvala život najavila su da će ga posjetiti. Njegovi boksači to su već i učinili ponijevši i zlatnu medalju. Sudeći po videima na trenerovu Instagramu, oporavak ide željenim smjerom. Svoje boksače dočekao je s osmjehom.
