MIX ZAJEDNICE SPORTOVA

PRIJE 29 GODINA: MOO je priznao HOO što je omogućilo hrvatskim sportašima da prvi put pod svojom zastavom nastupe na ZOI Albertvilleu

Bila je srijeda. „Današnji dan, 15. siječnja 1992., bit će zlatnim slovima uklesan u sveukupnu, četrnaeststoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome, za nas svetom tlu između Drave, Dunava i Jadrana“, izrekao je tada Franjo Tuđman u posebnoj emisiji Hrvatske radiotelevizije u povodu međunarodnog priznanja RH. Podsjetio je kako se “Hrvatska nakon punih devet stoljeća vraća u međunarodnu zajednicu kao slobodna i međunarodno priznata država”. Posebnu emisiju Hrvatske televizije u povodu priznanja vodili su sportski novinar Božo Sušec i Branimir Bilić.

Dva dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske (15. siječnja) u Hrvatsku je, 17. siječnja 1992. godine stigla povijesna odluka predsjednika MOO-a Juana Antonija Samarancha i njegova četiri dopredsjednika o privremenom priznanju HOO-a osnovanog 10. rujna 1991. godine. Odluka se temeljila na načelu Olimpijske povelje koja propisuje da treba poduzeti sve kako bi se izbjeglo kažnjavanje sportaša zbog političkih razloga neovisnih o njihovoj volji. Tako je HOO postao članom olimpijske obitelji samo dva dana nakon što je Europska zajednica priznala samostalnu hrvatsku državu.

Predsjednik i glavni tajnik HOO-a, Zlatko Mateša i Josip Čop, čestitali su svim sportašima i sportskim djelatnicima Veliki dan hrvatskog sporta, kada je MOO donio odluku o privremenom priznanju Hrvatskog olimpijskog odbora.

Novinar Mićo Dušanović objavljuje 17. siječnja 1992. da je MOO priznao HOO.

Bila je to olimpijska godina. Samo 23 dana nakon priznanja i primitka u olimpijsku zajednicu počelo je i olimpijsko razdoblje hrvatskog sporta. Ova je odluka omogućila hrvatskim sportašima da prvi put pod svojom zastavom nastupe na Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu 8. veljače iste godine. U svečanom mimohodu u Albertvilleu bili su prvi naši reprezentativci olimpijci. U momčadi su bili klizači sestra i brat Željka i Tomislav Čižmešija, skijaš alpinac Vedran Pavlek, skijaš trkač Siniša Vukonić, a vodila ih je dr. Sanda Dubravčić-Šimunjak, nekad poznata klizačica.

Odluku o punom priznanju MOO je donio 24. rujna 1993. godine. U međuvremenu hrvatski su sportaši već slavili prva olimpijska odličja na Igrama u Barceloni 1992., prvim ljetnim Igrama na kojima su nastupili. Odluku o priznanju primio je prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, koji je na prijedlog Juana Antonia Samarancha, dokazanog prijatelja Hrvatske i hrvatskih sportaša, postao član MOO-a i na toj dužnosti bio od 1995. do 2012. godine kao treći Hrvat, a prvi i jedini iz suverene Hrvatske.

NASTUPI NA OLIMPIJSKIM IGRAMA U BROJKAMA

Od samostalnosti hrvatski su sportaši od 1992. do 2017. nastupili na sedam ljetnih i isto toliko zimskih olimpijskih igara na kojima su osvojili 44 odličja, od toga 33 na ljetnim (11 zlatnih, 10 srebrnih i 12 brončanih), a 11 na zimskim olimpijskim igrama (4 zlatna, 6 srebrnih te 1 brončanu). Šest odličja (4 zlata i 2 srebra) osvojila je najbolja hrvatska sportašica svih vremena Janica Kostelić.

Na Ljetnim olimpijskim igrama nastupilo je tada 398 hrvatskih sportaša, među kojima su 102 sportašice. U pojedinačnim sportovima najviše ih je nastupilo u atletici, njih 39 među kojima 14 atletičarki. Slijedi plivanje, 36 (11 plivačica); veslanje 31; jedrenje 24 (4 sportašice); tenis 17 (7 tenisačica); streljaštvo 16 (9 sportašica); kajak 12 sportaša; stolni tenis 12 (6 sportašica); taekwondo 8 (6 sportašica); boks 7; po četiri natjecatelja nastupila su u biciklizmu, gimnastici (2 gimnastičarke) i hrvanju, u judu ih je nastupilo troje među kojima su dvije judašice. U dizanju utega nastupila su dva a po jedan u daljinskom plivanju (plivačica), skokovi u vodu (skakačica u vodu) i mačevanju.

U ekipnim sportovima najviše ih je nastupilo u rukometu (67) među kojima je ekipa od 15 rukometašica. Slijedi košarka s 52 natjecatelja (12 košarkašica). U vaterpolu je nastupilo 45 sportaša, a u odbojci 12 odbojkašica.

Na Zimskim olimpijskim igrama nastupila su ukupno 53 natjecatelja od kojih 16 sportašica. Po sportovima najviše ih je bilo u alpskom skijanju, 20 sportaša, (7 skijašica). U bobu ih je nastupilo 12, u skijaškom trčanju 10 (3 sportašice), u biatlonu 5 među kojima dvije sportašice, u umjetničkom klizanju četiri (3 sportašice), a u skeletonu i snowboardingu po jedan sportaš odnosno sportašica.

Izvor HRT Sport Foto: Screenshot HRT/Kamenjar.com