Prije gotovo stotinu godina sportaši Srednje Amerike i Kariba nisu čekali da ih svijet primijeti. Umjesto toga, odlučili su stvoriti vlastito veliko natjecanje.
Nakon Olimpijskih igara u Parizu 1924. postalo je jasno koliko su zemlje te regije udaljene od tadašnjeg središta svjetskog sporta. Ne samo zemljopisno nego i po financijskim mogućnostima, sportskoj infrastrukturi i međunarodnom utjecaju. Olimpijski pokret već je bio velika pozornica, ali za mnoge države Srednje Amerike i Kariba na njoj gotovo nije bilo mjesta. Rodila se zato jednostavna, ali hrabra ideja – ako svijet ne gleda prema nama, izgradit ćemo vlastitu sportsku pozornicu.
Prvi organizacijski sastanak održan je u Ciudad de Méxicu 16. listopada 1925., a već godinu dana poslije, 12. listopada 1926., otvorene su prve Srednjoameričke igre. Od devet pozvanih država odazvale su se samo tri – Kuba, Gvatemala i Meksiko. Nastupilo je 269 sportaša u sedam sportova, a održano je 39 finala. Natjecali su se isključivo muškarci, što danas podsjeća koliko se sport u međuvremenu promijenio Tri države danas možda ne zvuče impresivno u vrijeme spektakularnih otvaranja, tisuća sportaša i milijunskih televizijskih prijenosa. No upravo su Kuba, Gvatemala i Meksiko postavili temelje natjecanja koje traje već cijelo stoljeće.
Ove Igre nisu nastale kao konkurencija Olimpijskim igrama, nego kao način da regija izgradi vlastiti sportski identitet. Bile su mjesto na kojem su se razvijali sport, suradnja i osjećaj pripadnosti mnogo prije nego što su televizija i globalni sport usmjerili pozornost prema ovom dijelu svijeta. Zato Srednjoameričke i Karipske igre nisu “male igre”. One su povijest jedne regije koja je odlučila ne čekati priznanje drugih, nego sama stvoriti priliku za svoje sportaše.
Gotovo sto godina poslije, jubilarno izdanje Igara otvoreno je 24. srpnja 2026. u Santo Domingu u Dominikanskoj Republici pod motom “100 godina jedinstva – jedna regija, jedno srce”, a trajat će do 8. kolovoza, kada će biti zaključeno stoto poglavlje jedne od najstarijih regionalnih sportskih priredbi na svijetu.
Izvor: AIPS / Mario Antonio Ramírez Barajas.