Karlovački sportaš, dragovoljac Domovinskog rata i predsjednik Zajednice športova Karlovačke županije među 15 zaslužnika nagrađenih za doprinos u obrani Hrvatske
U Zagrebu je Hrvatski olimpijski odbor (HOO), u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, po drugi put dodijelio „Godišnja priznanja sportskim klubovima, sportašima i sportskim djelatnicima za doprinos u obrani Republike Hrvatske“. Svečanosti u hotelu Sheraton prisustvovalo je više od 70 uglednika, a priznanja je primilo 15 pojedinaca i četiri sportska kluba.
Među nagrađenima istaknuo se Karlovčanin Želimir Feitl – Žiga, legendarni karataš, dugogodišnji sportski djelatnik i aktualni predsjednik Zajednice športova Karlovačke županije, koji je svojim angažmanom u sportu i sudjelovanjem u Domovinskom ratu ostavio snažan trag u zajednici.
Pojedinačna priznanja primili su i Zdravko Begović, Miroslav Bičanić, Branko Crnov, Krešimir Čop, Mario Franić, Stjepan Merkaš, Dragan Pinjuh, Bruno Rašić, Sašo Smiljanić i Nikola Županić. Četiri nagrađene udruge su Aeroklub Sinj, MNK Petrinjčica, NK Laslovo 91 i Hrvatski veslački klub Vukovar.
Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša istaknuo je važnost povezivanja sporta i domoljublja te podsjetio da su mnogi sportaši u pričuvnim sastavima MORH-a i MUP-a branili nacionalne boje i u sportu i u obrani domovine. General zbora Josip Lucić pohvalio je hrabrost, upornost i odgovornost nagrađenih, a Dragan Primorac i umirovljeni general Mladen Markač uveličali su svečanost.
Ratni put Želimira Feitla – prvi zapovjednik Policijske jedinice Trn
U dokumentaciji, Trn se vodio kao pričuvna postrojba SJP PU Karlovac, no u stvarnosti je djelovao kao samostalna postrojba koja je bila pod izravnim zapovjedništvom zapovjednika svih specijalnih postrojbi MUP-a Mladena Markača. Nakon nekog vremena po dolasku u Karlovac potpala je dijelom pod zapovjedništvo pukovnika Rudolfa Brlečića kao zapovjednika obrane Karlovca, a koordinacija sa zapovjednikom SJP Grom Franjom Družakom bila je stalna.
Sve više kriznih žarišta na prostoru PU Karlovac na kojima se moralo intervenirati ukazali su da postojeći broj policajaca nije dovoljan. Stoga se na razini MUP-a počelo razmišljati o formiranju nove policijske borbene postrojbe koja bi se formalno vodila kao pričuvna postrojba SJP PU Karlovac. Tako je početkom kolovoza 1991. Želimira-Žigu Feitla kontaktirao pomoćnik ministra unutarnjih poslova Ivan Jarnjak s kojim se od ranije poznajem iz karate sporta. Dogovoreno je da ja dobije ovlast kako bi u Karlovcu, u tajnosti, počnem prikupljati dragovoljce, ponajviše sportaše i u fizički dobroj formi pripadnike odreda Narodne zaštite, za ovu pričuvnu borbenu postrojbu, te ih kao postrojbu dovede na obuku u Zagreb. Kao osnivač postrojbe Feitl je imenovan zapovjednikom. Nakon što su obavljene pripremne radnje 17. rujna 1991. formirana je ova postrojba koja se u dokumentima nazivala Policijska jedinica za posebne namjene Trn pričuvnog sastava. Naziv postrojbe odredio je zapovjednik svih specijalaca Mladen Markač.
Postrojba je pod zapovjedništvo Želimira Feitla 7. listopada 1991., sudjelovala je u zauzimanju kasarne „Robert Domani“ (Luščić). Za provedbu ove akcije na raspolaganju je bilo 37 pripadnika Trn-a, a drugi dio jedinice bio je raspoređen na Turnju. S obzirom na zapovijed primljenu od zapovjednika grada isto jutro, jedinici su se dragovoljno pridružili u napadu pridružili pripadnici ZNG-a i Civilne zaštite, i to 50 s Dubovca, 50 s Borlina te 20 s Vučjaka, ukupno oko 120 osoba.
“Iako je postrojba Trn-a postojala samo osam mjeseci i bila brojčano manja, dala je ogroman doprinos obrani Karlovca i to u vrijeme kada je grad bio najugroženiji. Velik je njezin doprinos i u zauzimanju objekata JNA na širem karlovačkom području te u očuvanju javnoga reda i mira u okolnostima kada je Karlovac doslovce bio na prvoj liniji bojišta. Nakon gašenja postrojbe dio je bivših pripadnika Trn-a nastavio u SJP Grom vršiti zadaće obrane i oslobađanja ne samo područja matičnoga PU-a, već i drugih dijelova Hrvatske (Cavtat, Velebit…). Postrojba je držala položaje na prvim crtama bojišnice u Karlovcu, Pisarovini i Lasinji te je sudjelovala u nizu važnih akcija poput borbi za vojarne JNA u Karlovcu, osiguranje objekata u gradu, prolaz konvoja JNA kroz Karlovac … Većina postrojbe demobiliziran je 1. ožujka 1992. godine, a ostali su pripadnici s aktivnim snagama sudjelovali u daljnjim akcijama, te u oslobodilačkim operacijama Maslenica, Medački džep, Bljesak, Oluja … Jedan pripadnik postrojbe je poginuo, a nekoliko je ranjeno”, prisjeća se Feitl.
Izvor: HOO/Vinko Knežević