Zlatku Mateši, predsjedniku HOO-a u prvi radni posjet došla je Kolinda Grabar-Kitarović, novoimenovana hrvatska članica Međunarodnog olimpijskog odbora. Premda Grabar-Kitarović u svjetsku sportsku vladu nije izabrana kao predstavnica hrvatskog sporta, već kao međunarodno cijenjena osoba i diplomatkinja, Mateša drži da će bivša hrvatska predsjednica svojim globalnim aktivizmom pomoći i hrvatskom sportu.
– Najavila je da će se boriti za dostupnost sporta mladima, a s autoritetom članice MOO-a moći će nastupati i pred hrvatskom Vladom pa će uvjerljivije biti i naše zalaganje da se roditelji hrvatske djece, one do 16 godina, oslobode plaćanja klupske članarine, ali i da se poveća broj satova tjelesne i zdravstvene kulture. Dječje bavljenje sportom ne bi smjelo biti trošak za obitelj. Nedavno smo gledali studiju Norveškog olimpijskog odbora koji je došao do saznanja da 30 posto obitelji s dvoje ili više djece ne može svojoj djeci priuštiti bavljenje sportom, to jest plaćati klupsku članarinu i svu potrebnu opremu. A zamislite onda koliki je postotak takvih kod nas.
IZGLEDI ZA OI? 40 POSTO
U ulozi dopredsjednika Koordinacijske komisije za organizaciju Europskih igara, Mateša je boravio u Varšavi i Krakovu, gradu domaćinu trećih kontinentalnih multisportskih igara.
– Poljaci su nam dali listu želja od 20-ak sportova, a naš pristup je da se za ove Igre ne mora ništa graditi. Jedino će se uređivati studentski domovi za smještaj sportaša. Imaju i zanimljivu želju, a to je da jedan od pokaznih sportova budu ljetni skijaški skokovi. Nama se to čini atraktivnim i spremni smo to razmotriti.
Sve donedavno Mateša je bio optimist kada bi mu se postavilo pitanje hoće li se odgođene OI u Tokiju uopće održati 2021. ili neće?
– Moje je mišljenje da je 40 posto izgledno da će se održati. Ključna stvar bit će razvoj cjepiva, a da bi se mogle održati sve olimpijske kvalifikacije i Igre, cjepivo bi trebalo biti spremno do kraja godine.
Ne sviđa nam se stav predsjednika MOO-a Thomasa Bacha da Olimpijske igre bez publike nemaju smisla. Tako su mislili i u NBA ligi, ali su se prilagodili i igraju završnicu bez gledatelja.
– Istina, stav je MOO-a da to nije opcija, no to se možda promijeni jer u Japanu ima zagovornika Igara bez publike. Uostalom, publika je manji epidemiološki problem od olimpijskog sela s 12.500 sportaša i trenera iz više od 200 zemalja. Na stadionu kapaciteta 50 tisuća gledatelja vi ih možete “prorijediti” fizičkom distancom i imati ih 10 tisuća, no ako bi se u olimpijskom selu pojavio i jedan zaraženi to bi značilo kraj Igara.
SPORTAŠI HVALE POTEZ HOO-A
Ako bi se stekli uvjeti za Igre bez publike, ne bi li odustajanje od takve prigode bilo nekorektno prema onima kojima je Tokio bio posljednja olimpijska prilika?
– Gledano s motrišta sportaša, apsolutno ste u pravu. U krajnjoj liniji, glavni izvor prihoda MOO-a su TV prava, a televizija čini Igre dostupnima cijelom svijetu. Osim toga, održavanje Igara bila bi simbolična slika pobjede nad pandemijom i to bi svakako unijelo dozu optimizma u ovu situaciju nenormalno normalnog življenja.
Najbolji hrvatski olimpijci hvale potez HOO-a da za godinu dana produlji stipendije olimpijskim kandidatima.
– Pa naravno, bez obzira na to hoće li neki od njih do kraja godine biti u prilici potvrditi svoj status. Iako je rečeno da će Igre biti 2021. ili ih neće biti, čak i da se prebace na 2022. mi bismo sačuvali status naših olimpijaca.
Naš je sugovornik godinama zagovarao da se sport priključi turizmu, što se upravo i dogodilo.
– Mišljenja su različita, a moje je da je to dobro za sport, a za pravo mi daje posljednja studija koja kaže da je gotovo 11,5 posto ukupnog prihoda hrvatski turizam generirao putem sporta i sportom povezanih aktivnosti što je u normalnoj turističkoj sezoni oko milijardu i 300 tisuća eura. Uostalom, najbolja promidžba Hrvatske su sportaši, pa su valjda zato i naši najbolji turistički spotovi rađeni sa sportašima. Treća stvar, uz kongresni i zdravstveni turizam, sport je jedan od načina da se produlji turistička sezona. Dakle, sinergija turizma i sporta sigurno postoji.
Samo da ne bude tek priljepak jačim sektorima kao što je bio u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta?
– To nije isto. Turizam je gospodarska grana, a sport je danas industrija. U Europskoj uniji 2,5 posto BDP-a generira sport što je oko 280 milijardi eura. Siguran sam da će nova ministrica to razumjeti – zaključio je Mateša.
Izvor Večernji list PIŠE Dražen Brajdić FOTO/V. Knežević
—————————————————–
Grabar-Kitarović je u komisiji, formiranoj na prošlogodišnjem kongresu MOO-a u Lauseanni, zamijenila Filipinku Mikee Kojuangco-Jaworski.
U toj komisiji su još predsjednica Norvežanka Kristin Kloster Aasen, Filomena Fortes sa Zelenortskih Otoka, Kineskinja Lingwei Li, Dominikanac Luis Meija Oviedo i Kanađanin Dick Pound kao članovi MOO-a te Brazilac Andrew Parsons kao predsjednik Međunarodnog paraolimpijskog odbora, Novozelanđanka Sarah Walker kao predstavnica sportaša, Kenijac Paul Tergat kao predstavnik Nacionalnih olimpijskih odbora i Talijan Francesco Ricci Bitti kao predsjednik Udruge međunarodnih saveza ljetnih olimpijskih sportova.
Komisija je ustanovljena kako bi se uspostavio stalni dijalog s ciljem kreiranja interesa gradova/regija/zemalja i nacionalnih olimpijskih odbora za olimpijske igre, uspostavljanje dviju budućih komisija koje će birati domaćine ljetnih, odnosno zimskih OI, zadržavanje čarolije olimpijskih igara kao jedinstvenog iskustva za sve najbolje svjetske sportaše, kao i davanje većeg utjecanja skupštini MOO-a u izboru budućih domaćina Igara.
Kako su već poznati domaćini sljedećih triju ljetnih Igara (Tokio 2021., Pariz 2024., Los Angeles 2028.) i dvaju zimskih Igara (Peking 2022., Milano i Cortina d’Ampezzo 2026.), prve Igre na izbor kojega će utjecaj imati Komisija u kojoj je Grabar-Kitarović održat će se 2030. godine.