U Gradskom kazalištu Zorin dom u srijedu navečer nije održana dramska predstava, ponajmanje ne tragedija ili komedija, već ozbiljna prezentaciju Strategije razvoja sporta Grada Karlovca za razdoblje od 2021. do 2028. godine.
Strategiju su predstavili njeni glavni arhitekti – doc. dr. sc. Zrinko Čustonja i doc. dr. sc. Dario Škegro iz zagrebačke tvrtke Razvoj i inovacije u sportu j.d.o.o. koji će za taj posao inkasirati oko 200 tisuća kuna. Prema onome što su predstavili, kako oni zamišljaju budućnost karlovačkog sporta, zasluženo će im pripasti nagrada za uloženi trud, znanje i profesionalan pristup.
Dakako da ta tema zaslužuje i puno veću pozornost šire javnosti. Savjetovanje traje do 29. studenoga 2020. do kada će građani moći uložiti svoje prigovore i prijedloge. Nakon toga, tijekom prosinca 2020., konačan sud o strategiji dati će Gradsko vijeća jer je Grad Karlovac naručitelj projekta.
– Ono što moram posebno istaknuti je da smo prepoznali veliku susretljivost i naklonost prema sportu s razine Gradske uprave, te veliku razinu kompetentnosti na razini KŠZ. Mi smo na temelju obimne i vrlo precizne analize stanja sporta i usporedbe s drugim gradovima u Hrvatskoj, pa i europskim sredinama, ustanovili gdje je prostor za daljnje poboljšanje. To smo predočili u 30 konkretnih strateških ciljeva- rekao je Zrinko Čustonja, jedan od autora Strategije.
NEDOSTATAK DVORANSKOG PROSTORA
Za razliku od informacija koje smo dosad dobivali o tome kako je po kvadraturi dvoranskog prostora Karlovac među najboljim gradovima u Hrvatskoj, iz izlaganja autora Strategije saznali smo da to baš i nije tako. Analiza kaže da Karlovcu nedostaje dvoranskih prostora te bi trebao izgraditi jednu veliku javnu sportsku dvoranu, jednu manju košarkaško-odbojkaško-gimnastičku te još tri manje za borilačke sportove, nedostaje jedan olimpijski i jedan manji natkriveni bazen. Nogometnih terena ima više od standarda. Čak 70% Karlovčana se složilo da treba graditi sportske objekte, a isto toliki postotak smatra da je prioritet bazen. Karlovački treneri su relativno zadovoljni postojećim sportskim objektima, čak 65% sportskih dužnosnika je djelomično ili potpuno nezadovoljno postojećom infrastrukturom. Ciljevi ovog dijela strategije do 2028. godine jesu izgradnja zatvorenog kompleksa bazena, obnova ŠSD, izgradnja jedne velike javne sportske dvorane, obnova Sokolskog doma i streljane na Jamadolu … Ukupni trošak 250 milijuna i 800 tisuća kuna.
– Ono što se ističe u brojkama i u strateškim ciljevima je veliki željeni napredak u smislu sportske infrastrukture na razini grada koja predstavlja izazov za sportski sustav Karlovca. Ona nije na najvišoj razini i želi se do 2028. godine uložiti 250 milijuna kuna. Taj prijedlog će ići od nas koji smo izradili Strategiju prema Gradu Karlovcu koji je pokazao sklonost da to tako i usvoji – kaže Čustonja.
– Prezentacija Strategije predstavljena je gradonačelniku i pročelnicima. Gradonačelnik je sve njene elemente prihvatio. Zato ona i jest danas u raspravi. Vidjet ćemo do 29. studenog hoće li doći nekih primjedbi pa ćemo i to ugraditi u nju. I onda bi trebala biti usvojena na Gradskom vijeću – dodaje Željko Šančić, predsjednik KŠZ.
KVALIFIKACIJA TRENERA ISPOD STANDARDA
Nakon ankete, analize i nazovimo ih statističkim podacima, treneri se više neće tek tako moći hvaliti svojim radom i uspjesima svojih sportaša jer ih demantiraju podaci. Grad ima samo 45% kvalificiranih trenera i po tome je ispod standarda. Više od 60% trenera ima do 10 godina iskustva i rade 60% manje sati nego bi prema standardima trebali raditi. Profesionalni treneri su po satima rada 30% ispod standarda. Cilj je imati 75% trenera s višom ili visokom stručnom spremom, 50 trenera zaposlenih u sportu, sufinanciranje njihovog školovanja te uspostava učinkovitog sustava evaluacije, kontrole i nagrađivanja.
Dobri smo u školskom i akademskom sportu. Dobro stojimo po udjelu stanovništva u natjecateljskom sportu. Naime, 6,2% ukupnog broja stanovnika bavi se natjecateljskim sportom, 30% mladih između 5 i 17 godina starosti.
Nažalost grad nema niti jednog sportaša 1. i 2. kategorije po kategorizaciji HOO-a. Cilj je imati 90 klubova u 45 sportova, uključiti 50% djece u sport, 9% od ukupnog broja građana i stvoriti 10 sportaša 1. i 2. kategorije.
– Prepoznali smo kao najveći izazov a nije usko vezano niti za infrastrukturu niti za financije, to je trenerski kadar. Mislimo da je to ono na što treba obratiti pozornost u narednom strateškom razdoblju. Karlovački treneri u pravilu nisu profesionalci, to su volonteri ili honorarci i to treba promijeniti. U pravilu ne rade onoliko koliko bi trebali raditi da bi sportaši mogli ispuniti svoje potencijale – naglasio je Zrinko Čustonja.
NA 21. MJESTU OD 31. GRADA
Zadnje tri godine izdvajanje za sport je otprilike na istoj razini u nominalnim iznosima, nešto manje od 8 milijuna kuna. Ove 2020. godine iznosi samo 2,81% proračuna. Na ljestvici 31 grada, 29 najvećih plus dva koji ne spadaju u najveće, ali su središta županija, Karlovac je 9. po veličini, 10. po financijskoj snazi, 15. po apsolutnom izdvajanju za sport, ali tek 21. po udjelu izdavanja za sport iz proračuna. Za usporedbu, od 2016. do 2020. godine ima 17,3% povećanje izdvajanja za sport. Istovremeno Osijek ima 42,2%, a Dubrovnik čak 59%. Ukupno karlovački sport godišnje košta oko 10 milijuna kuna. Tu se radi o zbroj prihoda svih klubova, a samo dva kluba imaju godišnje proračune veće od milijun kuna. Plan je do 2028. godine povećanje na 20 milijuna kuna.
– Do 2028. godine za takozvane javne potrebe u sportu, odnosno izdvajanje iz gradskog proračuna za potrebe sporta, želi se sa sadašnjih 8 milijuna kuna podignuti na 20 milijuna kuna. Samo ta dva financijska pokazatelja, ulaganje u infrastrukturu i izdvajanje za sport, pokazuju ambiciju Grada i KŠZ da naprave ozbiljan iskorak kako bi karlovački sustav sporta bio još bolji i kvalitetniji – kaže Čustonja.
– Kad se gleda 2028. godina to su brojke koje su u odnosu na ove današnje puno značajnije. Ako gledate tih 8 godina, rast proračuna za sport će nas možda pomaknuti s ovih pozicija na kojima smo sada prema sredini ljestvice. Nećemo s tim sredstvima biti među prvima, jer ovi koji toliko puno više ulažu u sport od Karlovca su daleko ispred nas. Bih bih zadovoljan da dođemo na hrvatski prosjek – rekao je Želimir Feitl.
PREVIŠE OPTIMISTIČKI, AMBICIOZNO ILI …
Za grad koji je vrlo nisko na ljestvici po postotku izdvajanja za sport iz proračuna, ulaganje od 250 milijuna kuna u sportske objekte te povećanje proračuna KŠZ-a na 20 milijuna kuna godišnje zvuči previše optimistički i ambiciozno, ne i nedostižne.
– Mislim da Karlovac to zaslužuje i zalagat ću se da karlovačka politika to podrži i sprovede barem u obimu od 80 posto – kaže Feitl.
Ako Strategiju sporta kojom se u narednih osam godina u sve segmente KA-sporta planira uložiti 250 milijuna kuna neće imati tko provesti u praksi, ako bi završila u ladici nekog gradskog činovnika ili (ne)odgovornog sportskog dužnosnika, onda će sredstva koja su uložena u njenu izradu otići u vjetar. Kao nažalost i mnogo štošta dosad.
– Da bi dostigli ostatak Hrvatske nije dovoljno samo trčati, treba sprintati – zaključio je Zrinko Čustonja.
I za kraj možda najvažnije pitanje ove nove Strategije razvoja karlovačkog sporta jest tko su ključni faktori u provedbi? Dakako, svi dionici krovne sportske asocijacije grada, prije svih Grad Karlovac i KŠZ-a na čelu s predsjednikom Željkom Šančićem i ZŠKŽ s predsjednikom Želimirom Feitlom koji je inicirao rad na novoj Strategiji.
