O karlovačkoj gimnastici, općenito o karlovačkom sportu, ali i o svemu pomalo u KAŠ-evom intervjuu tjedna razgovarali smo sa Željkom Šančićem, dugogodišnjim sportskim djelatnikom u gimnastičkom sportu, predsjednikom Gimnastičkog saveza Karlovačke županije, nekad vrlo agilnim predsjednikom Karlovačke športske zajednice a danas članom Upravnog odbora KŠZ te aktualnim direktorom Studentskog centra Karlovac. Kako ovaj intervju izlazi uoči Oluje spomenimo još i to da je naš sugovornik od prvog dana aktivni sudionik u obrani Hrvatske.
Gimnastika je, kao uostalom i ostali sportovi, dodatno pogođena pandemijom zbog jednog vremena ne treniranja, odnosno ograničenog treniranja jer gimnastika je svestrana i jako nedostaje kada sportaš nije u doticaju sa spravama. Podsjetimo da u ženskoj gimnastici imamo četiri sprave (tlo, preskok, gredu i dvovisinske ruče), a u muškoj šest sprava (tlo, preskok, krugove, preču, konja s hvataljkama i ruče). Gimnastičari su odrađivali treninge van dvorane i bez sprava, ali to je znatno otežalo zadržavanje spremnosti te usporilo daljnji napredak.
– Znatno, kao i u drugim športovima. Glede rada športaša i osiguranja sredstava za preživljavanje moramo i ovom prigodom zahvaliti Središnjem državnom uredu za šport na čelu s državnim tajnikom g. Tomislavom Družakom što su blagovremeno sugerirali poteze i dodatna sufinanciranja bitna za opstojnost klubova, a koja je omogućila Vlada Republike Hrvatske – odgovara Šančić na naše pitanje koliko je pandemija koronavirusa poremetila treninge, natjecanja gimnastičara.
Nedavno je u Selcu završen tradicionalni Ljetni gimnastički kamp. Koliko ste zadovoljni ?
– Nakon dugo promišljanja i vijećanja donijeli smo odluku da uz sve mjere opreza ipak održimo jedan turnus umjesto dva tradicionalna koja smo običavali na našim pripremama u Ljetnom gimnastičkom kampu u Selcu. Moramo zahvaliti i vrijednim djelatnicima Hostela Karlovac u Selcu na čelu s direktorom Darijem Smojverom koji ulažu ogromni napor da osiguraju siguran i ugodan boravak najvjernijim gostima među kojima športaši imaju znatni udio. Možemo konstatirati da smo kamp unatoč ograničenjima odradili više nego korektno.
GIMNASTIKA IMA BUDUĆNOST
„Vladavina“ Petre Furač već traje desetljeće. Ima li nasljednica/ka?
– Petra Furač je natjecateljica na koju još uvijek računamo bez obzira što je zagazila jednom nogom u trenerske vode. Trenira punom snagom i bori se za svoje mjesto pod suncem, te bi je kao takvog borca voljeli zadržati što duže. Trenutno uz Petru se nalazi Lovro Čorak koji prošle godine zbog raznih obaveza prema fakultetu nažalost nije nastupio na važnijim natjecanjima. Za vratom im puše novopečeni perspektivni senior Matija Tek kojega čeka svijetla budućnost u sportskoj gimnastici. Matija je na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u Sisku prošle godine ostvario 2. mjesto na preskoku, 3. mjesto na ručama i 3. mjesto na preči, te je na Višebojskom prvenstvu Hrvatske zauzeo 3. mjesto.
Što s mladim vježbačima?
– Perspektivni su Fran Šančića i Patrik Rajković. Na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u Sisku Patrik Rajković je zauzeo 2. mjesto na ručama, a Fran Šančić 3. mjesto na Preči. Valja spomenuti i sljedeće vježbače i vježbačice koji također pokazuju perspektivu da će u bližoj ili daljoj budućnosti doći do značajnih rezultata. To su Jeronim Hajsan, Petar Sinčić, Filip Krznar, Nera Đurić, Ana Magdalena Fabijanić, Martina Šegavić, Mona Šarinić, Karla Šibenik i Pia Škrtić. Naravno, kako to biva u športu tu su i one male nespomenute zvjezdice koje svaki tren mogu zablistati velikim sjajem, te vježbaju pod budnim okom trenera. Gimnastika ima budućnost.
Ronilaštvo je danas vaš aktivan hobi. Koje su trenutne aktivnosti?
– Održavanje fizičke spremnosti članstva te nabava i održavanje opreme uz pomoć dostupnih sredstva za sufinanciranje projekata. Radimo na daljnjim poboljšanjima MOSEJ-a za kojeg smo kao inovaciju dobili nekoliko nagrada i priznanja međunarodne razine. Korona nas je zaustavila u odradi nekih planiranih ekoloških akcija koje ćemo odraditi na jesen. Želja nam je dalje djelovati u usmjeravanju mladih ka očuvanju rijeka, voda i mora te očuvanju našeg okoliša i prirode. Čovjek i priroda moraju živjeti u skladnom suživotu.
PRISUTAN U SPORTU KOLIKO TREBA
Slabo se čuje za vas u sportu, mislim slabije nego ranijih godina. Što se događa?
– Uslijed promjene radnog mjesta bilo je novih izazova i okolnosti koje su iziskivale dodatno vrijeme i napor. Puno energije i vremena je uzeo rad i na dva velika nova projekta u Studentskom centru Karlovac. Za to nije bilo dostatno klasično radno vrijeme od 8 sati. Što se športske vidljivosti tiče, kada čovjek nije na istaknutim čelnim mjestima onda je manje prisutan u medijima. U gimnastici smo prednost dali mlađim snagama koje guramo u prvi plan. Nisam više eksponiran na državnoj razini, ali sam i dalje na čelu Gimnastičkog saveza Karlovačke županije i nastojim pomoći mlađim športskim djelatnicima. U KŠZ-u sam u Upravnom odboru i nastojim dati doprinos poglavito pri izradi strategije športa ali i u mnoštvu operativnih aktivnosti u ovim dosita složenim vremenima. Veteranske nogometne kopačke sve rjeđe stavim na noge, ali ih još nisam objesio na klin. Tu su i obveze u Roniteljskom klubu Zrinski iz Karlovca koje imam kao ronitelj ali i kao predsjednik. Ono malo slobodnog vremena kojeg imam nakon što ga provedem s obitelji, provodim u vodi i pod vodom, a tu je teško od mene čuti glas (smiješak op. a.).
Znači, ipak ste prisutni. Onda idemo redom, što ima novoga u KA-sokolima?
– Uspjeli smo nastaviti s treninzima nakon pauze koju smo bili prisiljeni napraviti zbog koronavirusa. Održali smo redovnu sjednicu Izborne skupštine. Na čelo GK Sokola izabrali smo mladog Juricu Suhina dugogodišnjeg uspješnog karlovačkog gimnastičara i tajnika kluba u prethodnom mandatu. Ivan Janković zahvalio se na dužnosti predsjednika koju je obnašao u dosadašnjem mandatu zbog brojnih drugih obveza koje ima, ali nastavlja svoje aktivnosti kroz rad u Upravnom odboru u kojem su još Anamarija Palijan Vračević, Darija Herak, Kruno Smolčić, Ivan Šimunović i moja malenkost. U Nadzornom odboru su Vinka Suhin, Branka Knežević i Antonija Arbanas. Administrativni dio posla u velikom dijelu izvršava Robertina Kučan. Valja naglasiti da su u Skupštini kluba i dalje vrlo aktivni poznati istaknuti športski djelatnici Ivan Belina, Franca Blašković i Katica Horvatić. U novom vodstvu zadržali smo naš prepoznatljiv timski način rada u kojem spajamo mudrost starijih i iskusnijih s novom energijom mlađih te time ojačavamo rad i osiguravamo kontinuitet ovog kluba koji je osnovan daleke 1885. godine i obilježio ne samo športski nego i društveni život grada Karlovca.
UMJEŠNOST JE PRONAĆI BALANS
Godinama ste u karlovačkom sportu. Vaše mišljenje – stagniramo ili napredujemo?
– Ovisi što je mjerilo. Jedni zagovaraju pristup da je bitno što više mladih iz našega Grada i Županije privući KA-športu pa neka postignu rezultate koje mogu. Ima i onih koji zagovaraju postizanje rezultata na način da kupujemo igrače i natjecatelje sa strane kako bi dosegli što više lige i plasmane. Osobno razumijem jedne i druge ali ipak dajem prednost domaćim snagama i postignućima koje naši športaši i športski djelatnici kao i treneri uspijevaju postići.
Praktički smo ostali na jednom prvoligašu iz tzv. popularnih sportova?
– U ovom razgovoru ne bi bilo dovoljno mjesta da raspravimo koji su to športovi popularni, a koji to športovi nisu popularni.
Što napraviti da bude bolje?
– Ulagati u ljude. U domaće trenere. Usmjeravati mlade bivše športaše da postaju budući športski djelatnici i dužnosnici. Nakon svega toga i ne manje bitno potrebito je ulagati u športsku infrastrukturu.
Koliko je Karlovačka športska zajednica neovisna u svom radu?
– Nužno je da KŠZ surađuje i s institucijama i sa sponzorima, ali je pri tome bitno voditi brigu o športskim načelima i dobrobiti za šport. Umješnost je pronaći balans u tome.
Više mandata bili ste predsjednik KŠZ. Kako se po vama na dvostrukoj predsjedničkoj funkciji (KŠZ i ZŠKŽ) snašao Žiga Feitl?
– Nije mu bilo lako. Teško je naći ispravne kriterije i mjerila za različite športove i ciljeve. Ali valja javno reći da je g. Feitl kao dugogodišnji svestrani i vrlo uspješan športaš ali i gospodarstvenik, ostavio vidljivog traga u strateškim pristupima športu u gradu Karlovcu, a time dao i veliki doprinos cijeloj našoj županiji koja obiluje svojim različitostima i posebnostima.
NAMETNUTA PRETJERANA ADMINISTRACIJA
Koja je vaša vizija budućnosti sporta u Karlovcu?
– Valja poštivati bazična nastojanja športa: brže, više i jače te afirmirati one koji u tome prednjače. Kao sokolaš podsjetio bih i na staro sokolaško geslo: ‘U desnici snaga, u srcu odvažnost i u misli Domovina’. Medalja najvećeg sjaja je ugraditi u mlade ljude športske osobine temeljem kojih će naučiti nositi se i s pobjedama i s porazima. Mislim da je puno teže podnijeti poraz i neuspjehe te nakon toga smoći snage podignuti se pa postizati nove uspjehe. Tako je to i u životu. U dobru se ne uzvisi, a u zlu se ne ponizi. To je velika blagodat športa koju daje mladima i društvu u cjelini. Karlovac je grad bogat raznovrsnim športovima i klubovima, ne treba zaboraviti športaše s invaliditetom, ali niti športske rekreativce. Zdrava športska piramida počinje sa športskim igraonicama, kroz športske škole i kroz šport u školama preko klubova do vrhunskih rezultata. Potrebito je ulagati u športske trenere kao i u nadogradnju športske infrastrukture. Karlovcu nedostaje bazen, kako za obuku djece za plivanje tako i za unapređenje trenažnih procesa športaša ali i za rekreativce te za održavanje zdravlja svekolikog pučanstva. Još je jedan veliki problem s kojim se volonteri koji rade u klubovima susreću, a to je pretjerana administracija, poglavito koja je nametnuta malim klubovima s malim obrtom sredstava. Nužno je ojačati i dodatno motivirati ured KŠZ-a kako bi bio još veća pomoć i servis klubovima. Potrebito je na razini Države prispodobiti propise i razlikovati velike i male klubove inače ćemo izgubiti preostale volontere koji drže pojedine klubove na životu. Zaključno, držim da je u šport potrebito ulagati više sredstava jer novac uložen u šport nije trošak nego investicija u zdravlje i bolju budućnost pojedinaca ali i društva u cjelini.
STUDENTI SU ISPOMOĆ I NADOPUNA RADNICIMA
Već neko vrijeme direktor ste Studentskog centra. Kako ste se snašli?
– To ponajprije valja pitati suradnike i nadređene. Osobno sam nastojao što brže ‘pohvatati konce te uspostaviti suradnju s ostalim kolegama iz Hrvatske. Naglašavam jako dobru suradnju s Veleučilištem u Karlovcu koje je naš osnivač. Zahvaljujem i svom prethodniku g. Davoru Jurčeviću na svemu što je on odradio i na pomoći. Dobra je podudarnost bila i to što se po mom dolasku na dužnost ravnatelja Studentskog centra Karlovac, finalizirao Zakon o obavljanju studentskih poslova te sam imao priliku i aktivno sudjelovati pri njegovoj doradi i donošenju. Drago mi je da smo iznašli prostorno rješenje u Karlovcu za dva velika projekta: Proširenje kapaciteta studentskog doma i Izgradnju restorana studentske prehrane.
O kojim se projektima radi?
– Riječ je o prenamjeni dva objekta u karlovačkoj zvijezdi: ‘Vojnoj bolnici’ i ‘Bosanskom magazinu’. Zajedničkim naporima Karlovačke županije, Grada Karlovca, Veleučilišta u Karlovcu i nas iz Studentskog centra uspjeli smo privoljeti Vladu RH i resorno ministarstvo na dodjelu zemljišta od preko 10.000 m2 za potrebe ta dva velika projekta. Time ćemo obnoviti i zaštiti povijesne objekte te vratiti život u povijesnoj karlovačkoj zvijezdi, ali ponajprije podići studentski standard i stvoriti bolje uvjete za život i rad studenata. No, otvaranjem i uporabom tih objekata omogućiti ćemo i građanima korištenje dijela tih usluga te ćemo tako doprinijeti ojačavanju turističkih sadržaja ali i oplemeniti cjelokupni društveni život. Intenzivno radimo na projektnoj dokumentaciji, a građevinska dozvola za preuređenje ‘vojne bolnice’ u studentski dom već je izdana. S nestrpljenjem očekujemo novi raspis za financiranje projekata iz fondova EU na koji ćemo se prijaviti.
Koliko sportaši-studenti koriste usluge Studentskoga servisa?
– Mi poslujemo u tri grada: Karlovcu, Zagrebu i Jastrebarskom. Nastojimo biti korektni prema svim našim članovima pa tako i onima koji su športaši. Veliki je broj naših korisnika za koje naručitelji posla odnosno poslodavci imaju same riječi pohvale. Podsjećam da za samo 18 posto dodatnih davanja na netto iznos izvođaču, poslodavci dobivaju kreativne i visoko motivirane privremene i povremene zaposlenike u onom razdoblju kada zbog prirode posla ne stignu obaviti sve zadaće s postojećim zaposlenicima. Studenti nisu konkurencija radnicima nego kvalitetna ispomoć i nadopuna. No, obavljanjem studentskih poslova studenti neposredno dolaze u kontakt sa svijetom rada što je i te kako bitno u nadopuni teoretskih znanja koja stječu studiranjem. Dodajmo još i odgojnu i socijalnu komponentu jer na taj način nauče svojim radom zaraditi za svoje potrebe te time olakšati brigu i skrb svojim roditeljima. Dakle rad putem student servisa je višestruko koristan cijelom društvu.
Završit ćemo sličnim pitanjem kao na početku. A politika – nekad ste bili vrlo aktivni?
– Kako vi kažete nekad sam bio „vrlo aktivan“, a sada nisam „vrlo aktivan“. Nastojim pomoći ponekim savjetom ili doprinosom ovisno o situaciji.
Bili ste jedan od osnivača KAŠ-a prije 22 godine. kako vam se čini naša nova web stranica?
– KAŠ je imao primarnu ulogu promicati lokalni šport i educirati potencijalne športske novinare. Kroz veliki broj uradaka o športskim događajima, manifestacijama, lokalnim športašima i rezultatima KAŠ je ispunio svoju zadaću i nakon pisanog oblika, u sklopu novina, prešao je na suvremenije izdanje. Osobno sam za afirmativni pristup iako znam da vi ponekad volite i kritičkim osvrtom popratiti neki događaj ili pojedine aktere. Ponekad se u tom pristupu i nismo slagali. Uvijek govorim da je spomen dobrog dijela, navođenje postignutog rezultata nakon napornih treninga i odricanja velika nagrada svakom športašu i športskom djelatniku. KAŠ je objavio nebrojeno mnogo priloga o športu, poglavito karlovačkom i time dao izniman doprinos u športskom novinarstvu. Da zaključim, KAŠ će ostaviti za budućnost obilje podataka o povijesti športa i vremenu u kojem smo živjeli.
Razgovarao: Marijan Bakić FOTO: KAportal R. Fajt/privatna arhiva
