„Kod viđenja razvoja sporta u gradu Karlovcu samo bih se pozvao na javno savjetovanje u vezi Strategije razvoja sporta za slijedeće desetljeće gdje sam predložio neke stvari, koje čak i nisu naišle na negativan odjek kod vlasti“, kaže Čedomir Tatalović.
ANKETA KAŠ-a
U tijeku je predizborna je kampanja za lokalne izbore i KAŠ se uključio. Ne da bi promovirao pojedine kandidate već da bi od njih saznao imaju li u svojem programu išta što je vezano za sport. Vjerujemo da bi stav i mišljenje kandidata o sportu mogao zanimati njegove poklonike kojih nije malo u našem gradu na četiri rijeke i koji dobrim dijelom izlaze na izbore jer imaju pravo glasa.
Dakle, upit o tome da na stranicama ovoga našeg portala predstave svoj program, svoje viđenje, sporta u Karlovcu odaslali smo na adrese svih kandidata za karlovačkog gradonačelnika: Draženki Polović (Možemo) Martini Stojkić (Domovinski pokret), Amirudinu Talakiću (HNS), Damiru Mandiću (HDZ), Davoru Petračiću (SDP i partneri) i Čedomiru Tataloviću (Živi zid). Njima smo prepustili odluku žele li se uključiti ili ne.
Prvi nam je odgovorio na upit kandidat Živog zida Čedomir Tatalović. Evo kako on vidi, razmišlja, o sportu u gradu Karlovcu.
STRATEGIJA
Kod viđenja razvoja sporta u gradu Karlovcu samo bih se pozvao na javno savjetovanje u vezi Strategije razvoja sporta za slijedeće desetljeće gdje sam predložio neke stvari, koje čak i nisu naišle na negativan odjek kod vlasti:
„Strategija je postavljena prilično optimistično, ali megalomanski, što možda i nije loše. Na primjer, ukratko:
- ne znamo što je realizirano Strategijom 2012-2020.
- 0,12 m2 po stanovniku sportskih dvorana, a trebalo bi 0,22?
- treba 12,555 m2 dvoranskog prostora, a imamo od toga 44%.
- znači da bi trebalo još toliko sportskih dvorana sagraditi u gradu koji ima 10% manje stanovnika nego prije 20 godina
- dvorana na Rakovcu ne zadovoljava međunarodna natjecanja? Preuređivala se 2003. zbog rukometnog europskog prvenstva i tada je bilo sve ok.
- Grad bi trebao imati 1307 m2 bazena? Olimpijski bazen ima 1250 kvadrata. Nigdje se ne spominje skakaonica
BAZEN
Podsjećam da su u Karlovcu nekad bili vrsni skakači u vodu koji su vježbali isključivo na otvorenom, na Foginovom. Ukoliko bi se gradio bazen tada bi ga trebalo napraviti s propisnom skakaonicom. Bazen nikako ga ne valja zamišljati kao prostor za „brčkanje“ na koji smo navikli posjećujući toplice, već kao isključivo sportski objekt sa svim sadržajima (olimpijski bazen i skakaonica). Nadalje, bazen ne bi trebalo graditi dok se ne riješe dvije stvari: prvo je navodni izvori tople vode, drugo je precizna financijska konstrukcija isplativosti jer se radi o skupom održavanju. Bazen Mladosti u Zagrebu je sagrađen tek nakon što su našli izvor tople vode, tako da su riješili grijanje. Kao što su isplativi veliki stadioni zahvaljujući dobrom vođenju, tako bi valjalo osposobiti ili povezati se sa sličnim upravama sličnih kompleksa gdje su se takve institucije pokazale ne profitabilne, već samo isplative.
- Šetnice ili staze za trkače valja planirati u hladu, odnosno saditi drvorede. Vježbališta poput onog na Foginovu mogu se napraviti diljem grada, poput dječjih igrališta.
- Treneri koji su zadovoljni s dostatnosti vremena na raspolaganju su oni koji imaju dvoranu, poput taekwondo dvorana. Problem su košarkaši, odbojkaši, raznih uzrasta, koji zbog zauzetosti termina ili neusklađenosti, svaki dan mijenjaju dvorane po gradu.
- Iznosi koji se navode za izdvajanje za sport po glavi stanovnika ovisi o razvijenosti gradova i proračunu. To što neki grad više daje za sport po glavi stanovnika znači i da je i gradski proračun jači po glavi stanovnika.
POSVAĐANE BI TREBALO POMIRITI
Trebalo bi poticati fuzioniranje sportskih klubova. Mnogi su klubovi nastali odvajanjima zbog loših odnosa članova (taekwondo i atletika). Postoje tri atletska kluba, a trebao bi biti samo jedan. Objekt na Foginovu je većim djelom zbog toga neiskorišten.
Kuglački i nogometni klubovi su vezani uz terene koji su daleko jedni od drugih, pa ne vidim što se tu ima fuzionirati. Osam streljačkih klubova mi se čini također kao produkt posvađenih članova.
OSTALO
Premalo djece ide na bazične sportove, a u malom ih se uzrastu forsira u klupske sportove da treniraju nogomet, košarku, rukomet … Onda kad dođu natjecanja slijede razočaranja ne igranjem u prvoj ekipu, pa slijede odustajanja od sporta. To nije dobro.
Onaj tko ide biciklom na posao ne može reći da je tjelesno neaktivan. Većina tvrtki ne daje naknadu za prijevoz za duljinu manju od 2 kilometra pa su ti ljudi prisiljeni koristiti bicikl ili idu pješice. Biciklom na posao – ne može se smatrati aktivnošću jer se ipak vozi malom brzinom i nevelikom udaljenošću. Pješačenje na posao može se smatrati takvim jer se ljudi požure, ubrzaju korak.
Od 50% ispitanika koji vježbaju, njih 44% tvrde da vježbaju kod kuće. Kažu tako jer ih je sram da ne vježbaju uopće. Također, ovi koji kažu da nemaju vremena za vježbanje lažu sami sebe. I najzaposleniji ljudi uvijek mogu naći sat vremena svaki dan za rekreaciju. U tu svrhu valja požuriti s onim što mi se čini najjeftinije, a to je montiranje naprava za vježbanje po svim kvartovima grada.
PROMOTIVNI TEKST Foto: Arhiviraj Karlovac, privatna arhiva
U idućem nastavku predstavljamo sportski program dr. Amirudina Talakića.
