MIX PRENESENO

ČLANICA MOO-a: Kolinda Grabar-Kitarović otkrila hoće li biti Olimpijskih igara

Gostujući u Intervjuu tjedna Media servisa bivša predsjednica i aktualna članica Međunarodnog olimpijskog odbora Kolinda Grabar-Kitarović otkrila je hoće li se Olimpijske igre održati, kakva je situacija s cijepljenjem sportaša, ali i ženama u sportu … S Grabar-Kitarović razgovarao je Damir Tabaković.

Do početka Olimpijskih igara je ostalo 132 dana, pa je uoči njih članica Međunarodnog olimpijskog odbora otkrila hoće li Igara u Tokiju biti ili ne.

– Bit će, sigurno će biti Olimpijskih igara i to je sada već sasvim jasno rečeno s više strana. Potvrdila je to japanska vlada, Organizacijski odbor Olimpijskih igara u Tokiju i Međunarodni olimpijski odbor. Drago mi je da su potporu dale i razne skupine poput od G7 i G20 – rekla je članica MOO-a.

Globalna borba s pandemijom koronavirusa traje na svim razinama, a posljedice za čovječanstvo već sada su razorne. Olimpijske igre, barem kako se postavio Međunarodni olimpijski odbor, svojevrsni su ‘simbol otpora’ prema novom i ne baš normalnom načinu života.
– Kao nekakav korak povratka u normalu, ali ponajviše kao simbol otpornosti čovječanstva i ljudske vrste kada unatoč ovom virusu i pandemiji možemo nastaviti s aktivnostima. Pogotovo onima koje pridonose rješavanju posljedica pandemije, pa na neki način sudjeluju i u prevenciji, a to je sport i aktivni život koji svakako pridonose i fizičkom i mentalnom zdravlju.

Skupština MOO-a već treći dan zasjeda i donesene su odluke koje će usmjeriti cijeli olimpijski pokret u godinama koje dolaze.
– Prihvaćeno je izvješće o Olimpijskoj agendi 2020. godine, a predsjednik Thomas Bach reizabran za čelnog čovjeka i to je dobra odluka. On sjajno vodi Odbor u okviru Olimpijske agende. Učinjeni su ogromni koraci u vođenju i kredibilitetu MOO-a, te transparentnosti i borbi protiv korupcije bilo koje vrste – naglasila je i da se velika briga mora voditi o sportašima za vrijeme i nakon karijere.

– Ne samo dok se bave sportom nego i nakon toga. Dakle, briga o tome da prođu kroz razna školovanja koja će ih obučiti da nastave sa sljedećom karijerom u privatnom životu, na primjer u poduzetništvu – dodala je.


Na 137. sesiji MOO-a Thomas Bach reizabran za predsjednika s mandatom do 2025. godine
Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita dosadašnjem uspješnom predvodniku olimpijskog pokreta, Thomasu Bachu, na novom predsjedničkom mandatu!

Prvoga dana 137. zasjedanja (videokonferencija sesije) Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) aktualni čelnik Thomas Bach ponovno je izabran za njegova predsjednika. Drugi, ujedno i posljednji mandat, s trajanjem do 2025. godine, 67-godišnji njemački odvjetnik dobio je sa 93 od ukupno 94 glasa. U izbornoj utrci nije imao protukandidata.
– Zahvaljujem od srca na ovako uvjerljivo izglasanom povjerenju. Meni je to još upečatljivije zato što smo u posljednje vrijeme morali donijeti mnoge teške odluke i pristupiti brojnim reformama, a one su utjecale na sve nas. Želio bih danas potaknuti raspravu o tome trebamo li nadopunjavati olimpijski slogan„ brže, više, jače“ dodavanjem riječi„ zajedno“ u njegovu nastavku nakon crtice pa bi glasio: ‘Brže, više, jače – zajedno’ – kazao je Bach u prvom obraćanju nakon reizbora.

Bach je postao (deveti) predsjednik MOO-a 2013. godine, nakon što je izabran za nasljednika Jacquesa Roggea na zasjedanju u Buenos Airesu. Novi mandat službeno će mu započeti nakon završetka odgođenih Olimpijskih igara u Tokiju 2020, 8. kolovoza.
– Želio sam biti predsjednik svih vas, a to se nastavlja i u mom drugom i posljednjem mandatu. Moja vrata, moje uši i moje srce ostaju otvorena za svakoga od vas. Nadam se da ću moći računati na vašu predanost i prijateljstvo tijekom iduće četiri godine – dodao je Bach.

U pogledu održavanja Olimpijskih igara ovoga ljeta, zadržao je optimizam:
– Tokio je i dalje najbolje pripremljeni grad domaćin u olimpijskoj povijesti i za sada nemamo razloga sumnjati da će svečanost otvaranja biti održana 23. srpnja.

Kao bivši njemački olimpijski pobjednik u mačevanju Bach je postao član MOO-a 1991. godine u dobi od 37 godina, izabran je za člana Izvršnog odbora MOO-a 1996. godine i više od 10 godina obnašao je dužnost dopredsjednika MOO-a, prije nego što je 2013. zasjeo na čelno mjesto u Olimpijskom pokretu.


Kao savjetnica u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, Kolinda Grabar-Kitarović založila se da se sportašima nakon prestanka karijere omogući nastavak karijere u nekim drugim sferama života.
– Da iskoriste svoja iskustva, posebno liderstvo te pozitivne kompeticije natjecanja i natjecateljskog duha. Tako da ZŠEM u suradnji s vrlo renomiranim poslovnim školama u Švedskoj i Njemačkoj radi jedan projekt u okviru programa Erasmus+ koji omogućuje sportašima, ne samo iz Hrvatske, već i iz nekih susjednih zemalja, kako bi nastavili karijeru u poslovnom i poduzetničkom svijetu – rekla je savjetnica ZŠEM-a Kolinda Grabar-Kitarović.

Vraćamo se OI i Tokiju, koji će biti svijet u malom s više od 10.000 sportaša i pratećeg osoblja u olimpijskom selu. Neke zemlje su već odlučile cijepiti sve svoje sportaše, a kakav je tu stav Japana i MOO, Grabar Kitarović kaže:
– Japanska vlada je odgovorna za imigracijsku politiku i ulaske u državu, a MOO potiče sve da se cijepe. Potpisano je niz memoranduma o suradnji tijekom pandemije i aktivno smo sudjelovali oko svih mjera ne samo oko poticanju sporta već i oko poticanja cijepljenja protiv Covida – naglasila je Kolinda Grabar-Kitarović.

Kao bivša predsjednica objasnila je da su sportaši svojim sjajnim uspjesima otvarali neka vrata koja bi se diplomatskim putem teško otvarala. Najsvježiji primjer dolazak predsjednika Rusije Vladimira Putina i Grabar-Kitarović u svlačionicu Vatrenih nakon finala SP 2018. godine.
– Sportaši, ali i drugi uspješni ljudi iz Hrvatske zapravo su najbolji veleposlanici Hrvatske u svijetu. Kao predsjednica pokušala sam to iskoristiti kako bih pokrenula ‘branding inicijativu’, da ne možemo pristupati marketinški, pa su ljudi iz Hrvatske pridonijeli razvoju svjetske znanosti, sporta, kulture, tehnologije i svega ostalog. Promišljali smo tada kakvu Hrvatsku želimo i zaključili da je želimo po mjeri čovjeka – objasnila je bivša predsjednica RH.

Organizatori Olimpijskih igara troše mnogo proračunskih sredstava za taj događaj. Smatralo se da će Japan i Tokio zbog pandemije i odgode Igara, biti u velikom gubitku.
– Nije to baš tako – rekla je članica MOO-a i pojasnila – Međutim, upravo zbog toga su smanjeni mnogi drugi troškovi i došlo je do ogromnih ušteda. Ja sam sada, između ostalog, članica komisije koja odlučuje o budućem sjedištu ljetnih Olimpijskih igara i jedno od načela jest upravo ta ušteda troškova. Ono na čemu se inzistira je da Olimpijske igre ipak imaju razvojni učinak na lokalne zajednice.

Predsjednik Thomas Bach inzistira na ravnopravnosti spolova unutar MOO-a, ali i puno šire.
– Nismo još sasvim tu, ali u Olimpijskom odboru ima oko 37 posto žena, a u komisijama i odborima taj broj je već negdje oko 47 posto. U Tokiju neće biti potpuni paritet kad je riječ o sportašicama i sportašima, ali će biti blizu 50 posto, s time da će potpuni paritet biti postignut na OI 2024. u Parizu.

Problem mladih, a i ne samo njih, je pretilost, te posredno tome i mentalno zdravlje zajednice. Po mišljenju Grabar-Kitarović nisu toliko bitni stadioni, dvorane i bazeni.
– Sport pomaže kod fokusiranosti te kod razvijanja ambicije i ciljeva djece koje se kasnije prelijevaju u akademski, profesionalni i svaki drugi život. Također, sport pridonosi zdravlju građana.

Nakon što je razoran potres pogodio Banovinu, Kolinda Grabar-Kitarović uključila se u humanitarnu priču i založila se da izgradi novi dom za obitelj Radošević i njihovo šestero djece u Novom Selištu, kraj Petrinje.
– Motivirala sam prijatelje i sve druge te pomogla u organizaciji. Djeca su vrlo nestrpljiva da uđu u svoje sobe i usele u novu kuću. Trudit ću se koliko god mogu da proces ide što brže.

Izvor: večernji list Foto: I. Kralj, P. Maček/PIXSELL