BASEBALL INTERVJU

KAŠ-ev INTERVJU, Krunoslav Karin: ‘Cilj je da u 2023. umjesto turnirskog sistema igramo profesionalnu ligu prvaka u Europi’

„Hrvatska gubi bitku sa zemljama u okruženju koje zadnjih godina ulažu u sport puno više od nas, tako da su nas u budžetima daleko pretekli Austrija, Mađarska, Srbija i Slovačka“, naglašava Karin.

Karlovčanin Kruno Karin izabran je u subotu, 12. veljače 2022. za predsjednika Europske baseball i softball federacije WBSC Europe. Generalni kongres, izborna skupština, održan je u Ljubljani (Slovenija) a protukandidat Karinu bio je Talijana Andree Marconija. Glasovanje je završilo 44:28 za Karlovčanina čime je dosadašnji dugogodišnji glavni tajnik Europe i član komisije svjetske federacije, dobio povjerenje da bude na čelu europske baseball i softball federacije.

  • Jedan od najvećih europskih saveza sa 70 članica izabrao me s ogromnom većinom od 63 posto glasova. Velika je to stvar za Hrvatsku, Karlovac i naravno mene osobno. Čast ali i obaveza da u sljedećem razdoblju dam sve od sebe da naš sport dovedemo na mjesto koje mu pripada u olimpijskoj obitelji – kratko je komentirao izbor Krunoslav Karin.

Predsjednik Krunoslav Karin. Generalni tajnik Ami Baran (Izrael). Blagajnik Eddy Van Stralen (Belgija), VP Dopredsjednici Gabriel Waage i Petr Ditrich (Češka). Upravni odbor: Francois Collet (Francuska), Vermidas Neverkauskas (Litva), Juergen Elsishans (Njemačka), Youri Alkalay (Bugarska), Christian Palvia (Sweden) i Mette Nissen Jakobsen (Danska).

Spomenimo još i to da je ovo prvi put da jedan Karlovčanin, inače alfa i omega karlovačkog i hrvatskog bejzbola, pozicioniran na tako visokoj funkciji neke europske sportske asocijacije.


URED U ZAGREBU

Čestitam na izboru. Što će se promijeniti tvojom novom funkcijom u usporedi da si zadnjih 8 godina bio glavni tajnik?

  • Ovo je više politička funkcija nego ona generalnog tajnika. Naravno sa više odgovornosti. Glavni tajnik provodi politiku predsjednika a moja je zadaća sada da kreiram politike i način na koji će naš sport ići u sljedećih nekoliko godina.

Što tebi osobno znači jedna takva funkcija?

  • To je jedno veliko priznanje meni osobno, prije svega kao potvrda da sam dobro i kvalitetno radio zadnjih 8 godina kao glavni tajnik. Isto tako je priznanje hrvatskom baseballu koji čini čuda u zadnjih 20 godina u Europskim okvirima, u vrlo teškim i složenim prilikama u hrvatskoj gdje je nažalost gotovo nemoguće doprijeti u glavne medije ako nisi u 2-3 sporta ili prijatelj Maje Šuput

Hoće li sada sjedište WBSC Europe biti u Hrvatskoj?

  • Mi ćemo zadržati dio ureda u Zagrebu, zajedno sa našom super vrijednom suradnicom Kristinom Uroić, ali glavni ured će biti u Lausanne (Švicarska) gdje je i Kuća baseballa i ured Svjetske federacije.

Nije to jedina tvoja odgovorna funkcija, nešto slično obnašaš i u svjetskoj asocijaciji?

  • Pa ovim izborom ja sam postao član IO svjetske federacije, kao kontinentalni predsjednik. Potvrda toga će biti na sljedećem kongresu koji je trebao biti početkom travnja na Taipehu ali je odgođen za ljeto zbog pandemije.

A skautiranje za američke klubove?

  • To sam radio nekada. Za Atlanta Bravese. Sad nemam vremena za to ali ako se pojavi neki klinac kod nas koji možda ima šansu, ima načina da se alarmiraju drugi skauti sa kojim sam ostao u dobrim odnosima.

U GORNJEM DOMU EUROPSKOG BASEBALLA

Gdje je danas hrvatski bejzbol u usporedbi s nekim drugim državama, u okruženju i u Europi?

  • Mi smo u gornjem domu europsko baseballa, 7 .mjesto reprezentacije na prošlom EP to i potvrđuje. Međutim gubimo bitku sa zemljama u okruženju koje zadnjih godina ulažu u sport puno više od nas, tako da su nas u budžetima daleko pretekli i Austrija, Mađarska, Srbija i Slovačka, koji su ipak daleko od nas u rezultatima kad bi gledali recimo zadnjih 10 godina.

Kakvi su hrvatski bejzbolaši?

  • Strastveni, puni ljubavi za svoj sport, navikli raditi i igrati u teškim uvjetima, bez novaca i nekih privilegija. Ali kao i u drugim sportovima, majstori atmosfere i timskog duha. Njih samo trebaš razljutiti i onda su opasni prema svima.

Strani bejzbolaši rado dolaze igrati u Europu …?

  • To postaje dvosjekli mač. Ogroman broj vrhunskih igrača proizvode Venezuela, Dominikana, Kuba, Kolumbija. Svi oni koji ne uspiju u USA, Japanu i Koreji žele doći u Europu. To je zadnjih godina donijelo veliki pomak u kvaliteti klubova, ali je ujedno nakrcalo reprezentacije tim igračima koji su u međuvremenu dobili i državljanstva. To je jedan veliki „problem“ koji je moja zadaća riješiti u sljedećem razdoblju. Ti si iz rukometa pa znaš primjer recimo Katara, koji je eksplodirao na SP ali ne zbog dobrog rada u klubovima nego zbog dolaska „stranih igrača“. Mi smo imali primjer da je Izrael predstavljao Europu na Olimpijskim igrama u Tokiju a da je svih 24 igrača rođeno u USA. Oni su napravili svoju zadaću na pravi način, i ja sam im čestitao na tome. Ali pitanje je koje je to poruka drugima. Dobra je stvar da su oni sa time digli veliku prašinu u Izraelu, i da su danas (prva odluka mog novog IO), dobili organizaciju Europskog prvenstva 2025 godine. Vlada će im napraviti čak 4 stadiona za tu priliku pa ja živim u uvjerenju da ćemo jednog dana i mi u Hrvatskoj to doživjeti.

… a Hrvatsku?

  • Svi vole doći ovdje. Posebno u Karlovac. Neki su došli i stvorili ovdje familije i ostali živjeti u Karlovcu. I mi imamo ogroman interes stranih igrača. Mi smo povijesno uvijek imali jednog ili dvojicu Amerikanaca, ali smo se sada malo više prebacili na „Latinose“ koji su puno jeftiniji i nekako manje zahtjevni od „Amera“.

Što ih privlači?

  • Naša neka ležernost i dobar odnos prema njima. Svi brinu o njima i paze na njih. Možda i karlovačke cure imaju neku ulogu u tome ha, ha, ha …

EUROPSKI BASEBALL JE NAPREDOVAO

Koliko košta u Europi jedan prosječno kvalitetan bejzbolaš?

  • U Hrvatskoj, „Ameri“ po 1000-1500 dolara mjesečno. U Nizozemskoj, Italiji, Njemačkoj i Španjolskoj puno više. „Latinosi“ znatno manje jer je prosječna plaća recimo u Venezueli oko 20 dolara mjesečno. Njima je samo važno da odu od tamo. Dečki u klubu su napravili dobar posao sa ugovorima, neki su se igrači dokazali ovdje i postali su interes velikih Talijanskih i Njemačkih klubova, pa je klub počeo malo i zarađivati na transferima. Nije neki veliki novac ali je dobar put za dalje.

Koji su ciljevi europskog bejzbola u tvom trogodišnjem mandatu?

  • Svakako stvaranje profesionalne Europske lige. Ove godine počinje svjetsko klupsko prvenstvo koje će imati premijeru u Meksiku u studenom. Pobjednik Kupa prvaka, koji će se igrati u Bonu u lipnju ide tamo. Ja ću biti dio tog organizacijskoj dijela. Cilje je da u 2023 umjesto turnirskog sistema igramo profesionalnu ligu prvaka u Europi. Postoji ogroman interes od strane Svjetske organizacije i sponzora da financijski prate ovaj projekt tako da se nadam da će to i zaživjeti prema planu. Plan mi je i da financijski pomognemo manjim sredinama da se podignu na bolji nivo. Radićemo i na osnivanju regionalnih saveza. Prva stepenica je Balkanski savez, koji ima neku svoju tradiciji iako mi nekako bježimo od toga iako smo htjeli to ili ne dio tog prostora. Biti će odigrano prvo prvenstvo Balkana krajem travnja u baseballu, softballu i baseball 5 disciplinama i nadam se da će Hrvatska nastupiti sa sve 3 selekcije. Nakon toga idu Baltičke zemlje pa Skandinavci, srednja Europa. Naravno i ulazak u stalni program Mediteranskih igara.

Jesu li ostvarivi?

  • Ako misliš veliko, onda je samo nebo limit.

Koliko je zadnjih godina napredovao europski bejzbol u odnosu na, na primjer, zemlje u svijetu gdje je bejzbol prvi sport?

  • Jako. To se vidi po svjestkim prvenstvima gdje su polako u prilikama za medalje što je nedavno bili nezamislivo. Da recimo Česi pobijede Meksiko usred Meksika je bila naučna fantastika a to se počelo događati. Malo sportova osim nogometa se može pohvaliti da su prvi sport u nekoj zemlji a baseball je prvi i nacionalni sport u Japanu, Koreji, Taipehu i svim zemljama Srednje Amerike i Karibima. Zanimljivo izgubio je taj primat u USA od američkog nogometa ali je američka profesionalna liga MLB i dalje najgledanija liga na svijetu sa 70 miliona prodanih ulaznica po sezoni. Druga je zanimljivo Japanska liga pa onda NBA. Za usporedbu Premiership proda oko 11 miliona ulaznica po sezoni. Te su zemlje tvornice igrača i teško ih je sustići ali polako se i to događa.

Koliko ćeš imati vremena baviti se bejzbolom u Hrvatskoj …?

  • Pa ne baš puno. Jako mi fali boravak na terenu, vođenje utakmica, biti trener. Ali sve u svoje vrijeme. Kada završim ovaj dio moje karijere, nadam se da mi je negdje zapisna još koja godina na mojem Field of dreams u Karlovcu

… a u Karlovcu, Olimpiji?

  • Mlađi dečki su preuzeli sve. Bivši igrači i to je bitno jer su bili unutra. Naš stadion je moj drugi dom i tamo sam malo skoro svaki dan. Moja oaza mira usred velikog svijeta. Tu sam da pomognem savjetima.

Foto: WBSC Europe, R. Fajt/Kaportal